AnimaList br. 16
Spustio se zastor na minulu godinu koju ćemo pamtiti po rastućem animal rights pokretu u cijelom svijetu, ali i neviđenim masovnim zločinima nad životinjama kojima se pridružila i prirodna katastrofa čije se ljudske i neljudske žrtve još uvijek zbrajaju. I dok se sa žaljenjem prisjećamo onih kojih više nema, odlučno i s nekim novim prkosom okrećemo se budućnosti i borbi koja nam tek predstoji.
Monstrum s Peščenice
Početkom prosinca 2004. dogodilo se nešto neuobičajeno kada je riječ o životinjama – cijela Hrvatska bila je ujedinjena u osudi zločina nad jednom životinjom – jednogodišnjom kujicom koju je njezin ‘vlasnik’ Ostoja Babić iz zagrebačkog naselja Peščenica hladnokrvno sat vremena naizmjence mlatio željeznom šipkom, vilama i sjekirom, dok na poziv susjeda nije došao policajac koji je životinji hicem u glavu prekratio muke. Drago nam je da je danima nakon toga na našu adresu stizala navala mailova u kojima su ogorčeni građani izražavali svoj bijes prema zločinačkom činu ‘monstruma s Peščenice’, kako su ga prozvali mediji, kojemu kujica ‘nije bila dobra’ zato što nije lajala na prolaznike već ih je pozdravljala veselo mašući repom.
Kako bismo osudili taj čin, 9. prosinca 2004. organizirali smo prosvjed ispred Babićeve kuće, zahtijevajući maksimalnu kaznu po Kaznenom zakonu i Zakonu o dobrobiti životinja te doživotnu zabranu Ostoji Babiću da skrbi o bilo kojoj životinji, nakon čega je pokrenuto i potpisivanje peticije na info štandovima Udruge kao i na www.prijatelji-zivotinja.hr te je u samo tjedan dana prikupljeno preko 2400 potpisa, koje je Udruga predala Općinskom Državnom odvjetništvu Grada Zagreba.
Primjećujemo da je ovaj put potpuno izostalo neslaganje nekih pojedinaca zbog toga što se prosvjed održao ispred kuće Ostoje Babića, za razliku od prosvjeda ispred zgrade u kojoj živi Vlatka Pokos. Je li razlog tome što se u ovom konkretnom slučaju radi o psu, a ne o lisicama, kunama zlaticama, marabuima, risu ili leopardu, ili se radi o tome da bunde nisu bile od psećega krzna ili jednostavno Ostoja Babić nije Vlatka Pokos?
Agresivnost cirkusa Gärtner
Nakon prosvjeda u Križevcima, Dugom Selu, Sisku, Velikoj Gorici i Samoboru, cirkus Gärtner sa svojom ‘kolekcijom’ izmučenih, promrzlih i apatičnih životinja stigao je u Karlovac, gdje su ga 9. i 11. prosinca 2004. dočekali spremni aktivisti Prijatelja životinja, uz podršku drugih udruga i građana.
I ovoga puta bili smo svjedoci snage profita koji je pokušao nadjačati brigu za životinje, ali i spremnosti aktivista da educiraju javnost i odgovaraju građane od posjeta cirkusu. Stoga je bilo žalosno gledati osnovnoškolsku učiteljicu koja je prisilila cijeli svoj razred na ulazak u cirkus, iako su djeca negodovala, pokušavajući joj dati do znanja riječima, pa čak i plačem, da ne žele gledati predstavu zbog koje se muče životinje. Neshvatljivo je da osobe koje bi trebale odgajati i educirati djecu te ih podučavati o suosjećajnom odnosu prema životinjama, odlučuju u njihovo ime, unatoč njihovu protivljenju.
Prošloga tjedna cirkus Gärtner još je jednom potvrdio kako ne preza od nasilja niti prema životinjama niti prema ljudima. Za vrijeme gostovanja u Umagu, gdje je nekolicina savjesnih građana samoinicijativno organizirala prosvjed, cirkusanti su bili toliko bijesni zbog negodovanja građana, da je jedan od njih fizički napao i ozlijedio jednog prosvjednika udarcem u glavu, zbog čega je Gärtner dobio i svoju drugu kaznenu prijavu u Hrvatskoj zbog napada na građane. Jasno nam je kako se odnose prema životinjama, kada se ne ustručavaju biti toliko agresivni prema građanima grada u kojem gostuju. Zato budite spremni kada cirkus sa životinjskim točkama dođe i u vaš kraj, jer samo zajedničkom aktivnošću možemo postići trajnu zabranu gostovanja cirkusa sa životinjskim točkama.
Benetton: slijep za patnju životinja
16. prosinca 2004., na dan kada je čitava Hrvatska s pravom prosvjedovala protiv sporazuma Družbe Adrija, Prijatelji životinja i Andrew Butler iz PETA UK okupili su se ispred Benettovog dućana u Bogovićevoj 9 u Zagrebu, kako bi prekinuli Benettonovo ignoriranje povezanosti vunenih odjevnih predmeta koje prodaju i mutilacije te transporta živih australskih ovaca.
Europska turneja pod nazivom ‘Benetton: slijep za patnju životinja’, započela je u Milanu 15. prosinca 2004., da bi se dan kasnije nastavila u Zagrebu, a potom i u Beču i Trevisu, a kampanja se istodobno odvija i u SAD-u.
Noseći poveze preko očiju i transparent ‘United Cruelty of Benetton’ aktivisti Prijatelja životinja u crvenim kombinezonima, simbolički su poručili da se, kada je riječ o odnosu prema ovcama, ujedinjene boje Benettona slijevaju u jednu, crvenu boju krvi.
Potencijalne mušterije Benettona u to su se mogle uvjeriti gledanjem šokantnog videa ‘Tajna sramota Australije’, koji prikazuje odvratan postupak mutilacije tijekom koje farmeri režu meso sa stražnjica janjadi pomoću škara za vrt i bez anestetika kao jednostavan način sprječavanja napada muha, koje se nakupljaju zbog neprirodno velike količine vune te transport živih ovaca.
Aktivisti su letcima potresnoga sadržaja poticali građane da bojkotiraju Benetton dok ne prekine veze sa stravičnom zloporabom janjadi i ovaca u australskoj industriji vune te ih pozivali da uopće ne kupuju i ne nose odjeću od životinjske vune.
Protiv visoke cijene cjepiva
Udruga Prijatelji životinja i Nezavisni hrvatski seljaci održali su tiskovnu konferenciju 17. prosinca 2004. u Zagrebu, gdje su iznijeli kako smatraju da je sadašnja cijena obveznog cijepljenja protiv bjesnoće za pse, nerealno visoka i znatno nadmašuje troškove proizvodnje samog cjepiva. Naime, radi se o zaista velikom novcu koji završava tko zna gdje, uzmemo li u obzir da se samo u Zagrebu cijepi preko 30.000 pasa godišnje, a treba spomenuti i da novac ne odlazi na smanjenje broja lutalica, izgradnje azila i udomljavanje, besplatno kastriranje pasa i mačaka i slične projekte korisne cijeloj zajednici. Prijatelji životinja uputili su zahtjev za hitnim smanjenjem cijena obveznog cijepljenja Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.
Crna hrvatska predbožićna kronika
Hrvati su se u nedavnom predblagdanskom i blagdanskom ozračju iskazali kao prilično okrutan narod, o čemu svjedoči i ‘Predbožićna crna kronika’ koju su Prijatelji životinja poslali svim hrvatskim medijima kako bi ukazali na slučajeve zlostavljanja životinja, koji su se u mjesec dana zaredali diljem čitave Hrvatske. Osim medijski najeksponiranijeg slučaja Ostoje Babića, prosinac su obilježili mučenja i sakaćenja pasa i mačaka, nova trovanja mačaka, pasa i supova, ubijanja pasa od strane lovaca i druga zlodjela, o kojima možete detaljnije saznati u rubrici Crna kronika na web stranici Udruge.
Zbog svega gore navedenoga Prijatelji životinja još jednom pozivaju hrvatsku javnost i nadležne organe na hitnu promjenu postojećeg Zakona o dobrobiti životinja, do koje bi moralo doći svakako ove godine, kako bi se zaustavila zlodjela nad životinjama i aktivirao pravosudni sustav koji će ovakve strahote najstrože kažnjavati. Sudeći po novim napisima u medijima i mailovima koje dobivamo, crna kronika se nastavlja…
Blagdani bez nasilja
Akcijom koje se održala u četvrtak, 23. prosinca 2004. ispred ulaza na tržnicu Dolac u Zagrebu, aktivisti Prijatelja životinja htjeli su upozoriti građane Hrvatske na milijune raskasapljenih purica, svinja, kokoši, krava i drugih životinja, kojima su se uz simbole blagosti, mira i veselja ukrašavali blagdanski stolovi.
Sama akcija dijeljenja letaka i hrane, za koju nije bila ubijena niti jedna životinja, protekla bi uistinu u znaku mira da nisu reagirali bijesni mesari s Dolca napavši dvoje aktivista Udruge te snimatelja ekipe RTL-a. Policija je intervenirala zapisavši mesare zbog ometanja mirne akcije, a sve je ostalo zabilježeno u vijestima RTL-a kao i u tragovima krvavih ruku mesara na našim transparentima.
Zlatne ribice na udici zabave
Da se životinje u sveopćoj komercijalizaciji Božića ne muče i ubijaju samo zbog hrane, već i zbog isprazne ‘zabave’, pokazuju i primjeri izlaganja životinja kao živih eksponata u ime zarade i ‘kulture’. Na zagrebačkom Božićnom velesajmu božićni su duh dočaravale nepomične mlade životinje, izložene neprekidnoj buci koja trešti sa zvučnika, bez posuda s hranom i vodom. Rijetki su se zapitali zašto se janje, kozlić, praščić i poni ne nalaze u blizini svojih majki zbog potrebe hranjenja i normalnog razvoja, već leže apatično, pokazujući vidljive znakove stresa i ne reagirajući na dodire onih koji se dolaze s njima fotografirati.
No, najveća tragedija Sajma bio je štand na kojem su se posjetitelji mogli zabaviti bacanjem loptica u čaše sa zlatnim ribicama, čime su mogli osvojiti drugu zlatnu ribicu. Ribe koje su umirale od posljedica takve igre, zamjenjivane su novim ribama, koje su visjele iznad štanda u plastičnim vrećicama za zamrzivače, a koje su ujedno služile i kao nagrada. Kako većina ljudi nema niti akvarij niti druge potrebne uvjete za brigu o ribicama, zbog čega one ubrzo umru u mukama, u Velikoj Britaniji je primjerice zabranjeno poklanjanje zlatnih ribica, a ovakva ‘zabava’ moguća je samo u zemlji u kojoj ljudi smatraju da ribe nisu životinje, već ili njihova hrana ili predmet drugačijeg iživljavanja.
Jednako relativiziranje života ribica vidljivo je i na još uvijek aktualnoj izložbi ‘Enigma objekta’ u Klovićevim dvorima u Zagrebu. Zbog izloženosti neprekidnoj agresivnoj izmjeni boja i svjetla s ekrana pred koje su postavljene, zlatne ribice izložene kao eksponati umiru od stresa. Umrle ribice svakodnevno se zamjenjuju novom pošiljkom.
Zbog iskorištavanja i ubijanja životinja u svrhu ‘zabave’ i ‘umjetnosti’, poslali smo prijave veterinarskoj inspekciji, no kao i uvijek, ovakve okrutne prakse kao i ubijanje riba za hranu prvenstveno će iščeznuti reakcijom i bojkotom pojedinaca.
Za životinje žrtve tsunamija
Prijatelji životinja priključili su se svjetskoj akciji prikupljanja financijske pomoći kućnim, domaćim i ostalim životinjama žrtvama tsunamija. Naime, osim ljudi, u nesreći su stradale i druge životinjske vrste kojima također treba pomoć. Preživjeli aktivisti lokalnih udruga za zaštitu životinja u pogođenim područjima svakodnevno se bore kako bi pomogli bolesnim i gladnim životinjama.
Pozivamo sve koji žele pomoći životinjama žrtvama tsunamija, da svoje donacije daju na informativnom štandu Udruge ove subote, 15. siječnja 2005. od 10 do 14 sati ispred hotela Dubrovnik u Gajevoj ulici ili uplate na žiro račun udruge Prijatelji životinja 2360000-1101531137, s naznakom ‘za životinje žrtve tsunamija’. Na web stranici se mogu vidjeti detaljnije informacije kao i linkovi udruga kojima će novac na kraju ovog mjeseca biti i uplaćen.
Najave i vijesti
– Sve o užasima koje prolaze životinje u cirkusu saznajte na predavanju s projekcijom koje će se održati u utorak, 18. siječnja u 19 sati u klubu Mama u Preradovićevoj 18.
– Tri dobra razloga da ne nose krzno građani Zagreba mogu vidjeti do kraja mjeseca na jumbo plakatu u Savskoj ulici kod Cibone.
– Pozivamo vas da nam se pridružite u što većem broju na prosvjedu protiv krzna, u subotu, 12. veljače s početkom u 11 sati. Prosvjedna povorka kretat će se središtem Zagreba, a kreće od Zdenca života ispred HNK.
– Između ostaloga, od novosti na webu svakako preporučujemo da pogledate nove naslove u rubrici Literatura, a ne zaboravite i našu web stranicu www.vegekit.com, koja nudi puno više od vodiča zdrave i etične prehrane. Prostor i za ovu stranicu nam omogućuje Iskon.
– Potpišite peticiju na www.thepetitionsite.com/takeaction/191724792 i pomozite u zaustavljanju borbi bikova u Kataloniji.
– Još jednom vas obavještavamo da Jenny Gage iz Velike Britanije na otoku Braču otvara vegetarijanski centar! Zainteresirani se mogu javiti na mail Udruge za dodatne informacije.
– U novoj nagradnoj igri poklanjamo dugo očekivanu knjigu Vječna Treblinka: Naše postupanje prema životinjama i holokaust, koja izlazi krajem mjeseca, a već sada se može dobiti u pretprodaji po sniženoj cijeni od 70 kuna.
Jeste li znali da je LD50, test otrovnosti, najozloglašeniji od svih testova, već duže vrijeme zabranjen u Švedskoj i Velikoj Britaniji? Koristite samo proizvode koji nisu testirani na životinjama, a više o vivisekciji saznajte na web stranici.
Zaključimo ovaj newsletter s nesebičnošću i pomaganjem onima koji su u nevolji. Krenimo u ovu godinu s pozitivnim mislima, željni stvaranja boljeg svijeta za sve stanovnike ove planete.
Uz vas za životinje