AnimaList newsletter specijal 2025.

U posebnom izdanju AnimaLista predstavljamo godišnji pregled naših aktivnosti i postignuća u 2024. godini.

Velike kampanje

Borba s pirotehnikom

I 2025. godine smo nastavili borbu protiv bučne pirotehnike te odmah početkom godine pokrenuli  peticiju kojom tražimo hitne izmjene Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja. U samo nekoliko dana skupljeno je više od 10 000 potpisa, a danas ta brojka iznosi više od 41 000. Pisali smo premijeru Plenkoviću i zatražili hitne izmjene Zakona te poslali četiri dopisa (1, 2, 3, 4) Ministru Božinkoviću kao i konkretne prijedloge. Javne ankete potvrđuju da potpunu zabranu pirotehnike podržava oko 80 posto građana. Osim podrške javnosti, predsjednik Milanović je javno podržao zabranu bučne pirotehnike.

Sredinom godine smo javili da je tijekom 2024. godine MUP dao dozvolu za čak 594 javna vatrometa o pozvali ih da slijede primjer Nizozemske koja je ukinula vatromete. Pohvalili smo Pulski filmski festival na odluci da proslavu oblikuje bez vatrometa. U listopadu smo sudjelovali na Okruglom stolu o zabrani bučne pirotehnike kojeg je organizirala predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.

Početkom prosinca smo podsjetili na peticiju i pisali o preblagom zakonu koji omogućava upotrebu bučne pirotehnike u dane kada se ništa ne slavi. Napravili smo i emotivan video uplašenih pasa te pisali trgovinama mješovitom robom da ne prodaju nikakvu pirotehniku.

Protiv uništavanja Sisačko-moslavačke županije

Ukazali smo na veliku netransparentnost i nesagledive posljedice megalomanskog eksploatacijskog projekta na području Sisačko-moslavačke županije. Riječ je o čak 18 povezanih industrijskih megaprojekata dviju ukrajinskih tvrtki koji će, ako se realiziraju, uništiti cijelu Sisačko-moslavačku županiju. Izlazak studije o utjecaju na okoliš planiranog kompleksa za klanje i preradu peradi izazvao je veliku opravdanu pozornost zabrinutih građana. Samo jedna planirana farma obrađuje više od 15 milijuna pilića godišnje, dok kompleks za klanje obradi 82 240 000 pilića, što je ekvivalent cjelokupnom stanovništvu Njemačke. Samo jedno postrojenje dnevno potroši četiri milijuna litara vode, a zauzvrat bi u okoliš ispuštalo otrovne plinove i otpadne vode opterećene dušikom, fosforom, antibioticima i bakterijama. Sve to događalo bi se u blizini zaštićenih područja te manje od kilometra od prvih kuća, vrtića, škola, domova za starije i zdravstvenih ustanova. Pozvali smo na sudjelovanje u javnoj raspravi te i sami ostavili naše komentare. Također smo podržali i sami došli na prosvjed protiv izgradnje megalomanskog projekta u Sisačko-moslavačkoj županiji u organizaciji građanske inicijative Siščani ne žele biti Smetlišćani i Zaštitimo Sisak. Pisali smo saborskim zastupnicima, nadležnim ministarstvima i svim relevantnim tijelima da se oglase, međutim nismo zaprimili odgovore.

Priča sa sela

30. prosinca u Gradskoj knjižnici Zagreb, održali smo predstavljanje autobiografske slikovnice za mlade i odrasle (12+) “Priča sa sela” autora Luke Omana, predsjednika naše udruge. „Priča sa sela” nastala je iz autorove potrebe da se vrati iskustvima koja su ga obilježila u toj osjetljivoj dobi. Selo i tradicija ovdje nisu idealizirani okvir djetinjstva te umjesto nostalgije, knjiga nudi suočavanje sa svijetom odraslih koji pristaje na ono što nije pravedno, ali je prihvaćeno kao „normalno”.

Nisu svi ljubimci

Pokrenuli smo kampanju „Nisu svi ljubimci” kako bi upozorili na sve rašireniji problem držanja divljih i egzotičnih životinja u domaćinstvima i nužnost uvođenja Pozitivne liste – službenog popisa životinjskih vrsta koje je, prema mišljenju stručnjaka, sigurno držati kao kućne ljubimce. Sve životinje koje nisu na Listi ne bi bilo dopušteno držati, uzgajati niti njima trgovati. Kao snažan vizualni početak kampanje postavljeni su jumbo plakati s porukom koja poziva građane na razmišljanje o tome kome je mjesto u stanu, a kome u divljini. Pisali smo i Ministru poljoprivrede te ostalim nadležnim tijelima kako bismo skrenuli pažnju na ovaj problem.

Nepostojeće sklonište u Splitu

Početkom prošle godine smo javili da smještaj pasa koji su 2024. godine oduzeti splitskom psihijatru koji ih je uzgajao radi borbi, još uvijek nije registriran niti zadovoljava sve uvjete prema Pravilniku. Grad Split uputio je poziv svim registriranim skloništima da zbrinu preostala 32 psa od početnih 67, nakon čega se javilo jedino sklonište Dubrovnik, koje je i dosad preuzelo najveći dio pasa. Sredinom godine iz Grada su izjavili da planiraju izmjestiti pse na novu lokaciju, koju bi uredili i registrirali, no unatoč dugogodišnjim bezbrojnim razgovorima i prijedlozima, Grad Split do danas nema svoje gradsko sklonište.

Odgovorno skrbništvo

Obitelj na more, pas na ulicu?!

Obilježili smo 23 godine kampanje „Obitelj na more, a pas na ulicu?!” te podsjetili da više od 10 000 pasa i mačaka svake godine ostane bez doma, a ljetni mjeseci za mnoge od njih postaju sezona izdaje. Napomenuli smo da se životinje ne ostavljaju u autu na ljetnim vrućinama čak niti na kratko jer joj izlaganje izravnom suncu može izazvati toplinski udar, pa čak ju i ubiti. Sličan apel uputili smo i krajem godine uoči blagdana jer svake godine svjedočimo istom scenariju: životinje nabavljene tijekom blagdana već za nekoliko mjeseci postaju „višak” kada se pokaže da briga traži više vremena i strpljenja nego što se očekivalo.

Udomljavanje, kastracija i mikročipiranje

I prošle godine apelirali smo da se životinje ne kupuju već udomljuju te povodom Svjetskog dana napuštenih životinja naveli 5 koraka kako se može pomoći napuštenim životinjama. Podržali smo akciju “Udomljavanje je fora” koja je podsjetila na važnost kastracije. Povodom Svjetskog dana kastracije pasa i mačaka te Međunarodnog dana kastracije slobodnoživućih mačaka apelirali smo na lokalne zajednice da u proračunu za 2026. godinu osiguraju sredstva za provedbu zakonskih i preventivnih mjera poput kastracije i kontrole mikročipiranja. Podsjetili smo da su psi i mačke visokoreproduktivne vrste čiji se broj može udeseterostručiti u samo nekoliko godina. Povodom tragične smrti žene koju su napali psi, prozvali smo lokalne zajednice zbog ne provedbe kontrole mikročipiranja pasa obilaskom svih kućanstava čime se ova tragedija mogla spriječiti.

Legislativa

Povodom podizanja optužnica protiv osumnjičenih u gnjusnom slučaju silovanja životinja u Slavoniji, uputili smo dopis Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i tražili da se spolni odnosi sa životinjama sankcioniraju kao zasebno kazneno djelo. Pisali smo Općinskom sudu u Slavonskom Brodu i tražili izuzeće suca Živića iz postupka jer smo zgroženi njegovom odlukom da isključi javnost iz postupka radi zaštite obiteljskog života okrivljenika.

To, nažalost, nije bio jedini slučaj silovanja životinja prošle godine, kao niti propust nadležnih institucija. Sredinom godine izrazili smo nevjericu zbog prijedloga Općinskog državnog odvjetništva da se silovatelju životinja izrekne uvjetna kazna unatoč dokazanom počinjenom djelu. U kolovozu smo sudjelovali na javnoj raspravi o izmjenama Kaznenog zakona, objavili naše prijedloge i pozvali sve da u njoj sudjeluju.

Objavili smo da je Europski parlament izglasao povijesne standarde za zaštitu kućnih ljubimaca te da će u sklopu toga Hrvatska morati propisati mikročipiranje mačaka, zabraniti uzgoj nezdravih pasmina i uvesti Pozitivnu listu. Europska komisija međutim, iznevjerila je životinje jer je iz Programa rada za 2026. izostavila zakonodavne prijedloge o dobrobiti životinja.

Naši ostali prijedlozi ticali su se zabrane jednokratnih vlažnih maramica s plastikom, apeliranje na hitne izmjene Pravilnika o opasnim psima te u vezi Pravilnika o kućnom redu u zgradama.

Veganstvo

Veganuary

U siječnju smo podsjetili na inicijativu Veganuary i naš Vege izazov koji je svima besplatno dostupan na www.veganopolis.net. Ambasador Vege izazova Igor Barberić je u sklopu kampanje otkrivao recepte slasnih biljnih jela. Podsjetili smo da uzgoj životinja osigurava samo 18 % naših kalorija, a zauzima 83 % poljoprivrednog zemljišta te da za dobre odluke nikada nije kasno.


VegeSajam

Po prvi puta ikad VegeSajam je trajao dva dana i zamirisao cijeli Europski trg finom biljnom hranom poput veganskim cordon bleu-om i tortiljom s biljnom piletinom. Posjetitelji su mogli, osim uživanja u hrani i cruelty-free kozmetici, saznati više o veganstvu i održivim životnim stilovima te dobiti besplatne edukativne materijale i kuharice. Ovdje možete vidjeti kako nam je bilo.


ZeGeVege festival

17. ZeGeVege festival se održao od 5. do 7. rujna na Europskom trgu i privukao brojne prolaznike svojim bogatim edukativnim programom kao i raznolikom ponudom biljnih jela, kozmetike koja nije testirana na životinjama i ekoloških proizvoda. Kroz inspirativne i informativne razgovore obrađene su teme biljnog i kultiviranog mesa, a od bogate gastronomske ponude posebno zanimljive su bile turske delicije yufke, pide i lahmacuna te delikatesni veganski sirevi od fermentiranih orašastih plodova.

Cilj festivala jest educiranje posjetitelja o važnosti upoznavanja s biljnom hranom kojom se spašavaju životi životinja, sprječava zagađenje planeta te potiče zdravlje. Slavonka i veganka Bernarda Bobovečki bila je zaštitno lice ZeGeVege festivala, a kampanju Kad biraš srcem, biraš veganstvo snimana je u utočištu Farmica sa spašenim životinjama. Pogledajte fotogaleriju kako nam je bilo i pročitajte brošuru.

V-Label

Najavili smo novu oznaku C-Label koja označava proizvode poput kultiviranog mesa. Certifikat označava važan korak prema održivosti te osigurava da proizvodi zadovoljavaju visoke standarde kvalitete i sigurnosti. Pokrenuli smo i kampanju za V-Label kojoj je cilj istaknuti važnost jasnog i pouzdanog označavanja proizvoda biljnog podrijetla, koji su sve traženiji među potrošačima, neovisno o njihovoj prehrani.


Zeleni izazov i Xmas radionica kuhanja

Krajem godine u suradnji s Lidlom pokrenuli smo Zeleni izazov, a u sklopu kampanje održana je i Xmas radionica kuhanja.






Ostale veganske vijesti

Pisali smo saborskim zastupnicima i Ministarstvu gospodarstva da se zauzmu za ukidanje PDV-a na voće i povrće. Smatramo da bi zdrava biljna hrana trebala biti osnovno pravo svih, a ne privilegija. Osim što je bolje za zdravlje, biljna hrana doprinosi biološkoj raznolikosti, te spašava nebrojene životinje od iskorištavanja i mučne smrti.

Za Uskrs smo podsjetili na stradavanje pilića i ostalih životinja i preporučili blagdanska jela bez okrutnosti. Pisali smo o mliječnoj industriji te preporučili biljna mlijeka jer se iza čaše kravljega mlijeka krije teška istina koja uključuje iznimnu okrutnost prema životinjama.

Krajem godine pisali smo o apsurdnom i štetnom novom pokušaju lobiranja mesne industrije prema zakonodavstvu EU-a s ciljem zabrane naziva poput kobasica, pašteta i burgera za proizvode od biljnog mesa.Ne postoji nikakav javni interes koji bi opravdao ovu zabranu jer istraživanja pokazuju da 96 % potrošača bez poteškoća razumije što znači „veganska kobasica” ili „biljni burger”. Iako pod snažnim pritiskom javnosti, Europski parlament nije uspio izglasati zabranu, bitka još nije gotova: nacrt zakona ponovno će se razmatrati u prvoj polovici 2026. godine, ali to daje više vremena opravdanoj kampanji protiv zabrane.

 

Obilježavanje bitnih datuma

Obilježili smo Svjetski dan bez mesa (Meatout day) uz recept za veganski mac’n’cheese u suradnji s Valentinom Balgavi, certificiranom nutricionisticom veganske prehrane.

1. lipnja u Hrvatskoj je prvi put obilježen Nacionalni dan prava životinja (NARD). Događaj se paralelno odvijao u više od 160 gradova diljem svijeta, ove godine i u Zagrebu.

Događajem na Europskom trgu proslavili smo sto godina Međunarodnog dana zaštite životinja, a na Svjetski dan za ukidanje specizma podsjetili smo na nužnost ukidanja sustavne diskriminacije životinja, koja ih svodi na manje vrijedna bića samo zato što pripadaju drugoj vrsti.

Povodom Svjetskog dana hrane pozvali smo na održiv način prehrane što smo naglasili i za Dan planeta Zemlje, a na Svjetski dan zaštite životinja u laboratorijima skrenuli smo pozornost na milijune životinja koje stradavaju zbog nepotrebnih, a iznimno okrutnih i bolnih pokusa.

Pozvali smo sve da se pridruže obilježavanju Svjetskog dana veganstva, a tog dana vegan­ske zastave vijorile su se na gradskim lokacijama u Zagrebu i Samoboru.

Krajem godine tradicionalno smo obilježili Međunarodni dan prava životinja performansom kojim smo htjeli naglasiti da sva bića zaslužuju našu empatiju te da su sve crte koje društvo stavlja u stvari proizvoljne.
 

Prijave inspekcijama i reakcije na zlostavljanja

Protiv patnje konja

Uputili smo nadležnim institucijama opsežnu pravnu i znanstvenu argumentaciju kojom smo upozorili da su štraparijade, tzv. natjecanja konja u vuči teških trupaca, u izravnoj suprotnosti sa Zakonom o zaštiti životinja. Reagirali smo na slučaj 5 arapskih konja koji su zatvoreni u boksevima na Hipodromu već godinu dana te nisu izvođeni u ispust, čime je vidno ugroženo njihovo zdravlje. Poslali smo i dva (1, 2) zahtjeva Gradu Zagrebu za zaštitu konja tijekom koncerta na Hipodromu.


Afrička svinjska kuga

Povodom širenja afričke svinjske kuge, pozvali smo na etična i održiva rješenja. Reagirali smo na slučajeve masovnog ubijanja životinja na farmama diljem Hrvatske te smo ukazali na to da uzgoj životinja za hranu pogoduje širenju takvih bolesti, a dolazi do jednako pogubnih posljedica za životinje.



Ostale prijave i reakcije

Početkom prošle godine pisali smo Ministru poljoprivrede problemu davanje državnih poticaja za poljoprivredu pojedincima koji ne skrbe o životinjama, već su one prepuštene same sebi, a često i umru od dugotrajnog izgladnjivanja. Također smo se osvrnuli na slučaj uskraćivanja vode domaćim životinjama u okolici Knina i podnijeli prijavu.

Prijavu smo podnijeli i za okončanje nelegalne prodaje životinja na Trešnjevačkom placu čija je žrtva i kokot Miljenko koji je, srećom, spašen i sada uživa u utočištu.

Za razliku od njega, bik Miško i medvjed kod Senja nisu bili te sreće. Miška su ubili jer su institucije zakazale, a medvjed je odstrijeljen iako ga se moglo premjestiti na drugu lokaciju.

Pisali smo o užasnom stanju pasa u romskim naseljima, reagirali na ubijanje golubova u Vukovaru te još jednom pisali o problemu neregistriranih skloništa i udruga te naglasili da unatoč neradu institucija, pojedinci ne smiju protuzakonito spašavati životinje.

Ostala područja rada

Zabrana koća

Povodom Svjetskog dana za okončanje ribolova pozvali smo na potpisivanje peticije za zabranu pridnenih koća. Pozvali smo i da svi pogledaju novi film „Ocean” prirodoslovca Sir Davida Attenborougha, koji je donio dosad neviđene prizore pridnenog koćarenja i njegovih razarajućih posljedica na more i život u njemu. Ostavili smo komentar na javnoj raspravi o Prijedlogu pravilnika o pridnenim povlačnim mrežama te pozvali i građane da učine isto. U Rovinju smo postavili edukativne ploče u sklopu kampanje ‘Poštujmo naše more’.

Radionica Melanie Joy

Početkom godine organizirali smo cjelodnevnu radionicu koju je vodila nagrađivana spisateljica i psihologinja Melanie Joy. Sudionici su mogli naučiti ključne principe i alate za razvijanje učinkovitih komunikacijskih i međuljudskih vještina te saznati kako pristupiti onima s različitim ili oprečnim mišljenjima na način koji produbljuje razumijevanje.

Marš za životinje

12. travnja 2025. održali smo peti po redu Marš za životinje uz pomoć udruge Pobjede. U sklopu priprema za Marš imali smo radionicu izrade transparenata te iznijeli trideset zahtjeva vezano za zaštitu životinja, od kojih je jedan i zatvorska kazna od pet do 15 godina za silovanje životinja. Pozvali smo sve da ne okreću glavu na patnju životinja. Nakon Marša smo imali bogati glazbeni program i vegansku hranu. Ovdje pogledajte fotogaleriju Marša.

Blic aktivnosti

  • Pisali smo o problemu (olupina) brodova koji se koriste za prijevoz stoke, a jedna od njih nalazi se i u hrvatskoj luci Raša.
  • Uz Odjel veterinara male prakse Hrvatske nastavili smo zagovarati zakonsku zabranu uzgoja deformiranih životinja te podsjetili koliko to šteti njihovom zdravlju.
  • Poslali smo pismo potpore Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije za osnivanje Hrvatske rendžerske službe.
  • Organizirali smo predavanje “Suvremena hortikultura i zaštita bioraznolikosti u urbanim sredinama” koju je vodio poznati Vrtlar Kruno.
  • Uoči lokalnih izbora uputili smo dopis političkim strankama i njihovim kandidatima i pozivali ih na konkretne mjere zaštite životinja, s naglaskom na provedbu aktualnog Zakona o zaštiti životinja. Također smo i građane savjetovali da glasaju za one koji će pokazati stvarnu brigu za zaštitu životinja.
  • Zajedno s inicijativom VEGAN THUGZ i WTF održali smo šand na kojemu smo dijelili fine kolače i skupljali donacije za izradu nove web-stranice o veganstvu.
  • Javili smo o novom dokumentaracu o veganskom pokretu “Hrana za razmišljanje” te smo ponosni što su u njemu kadrovi i s našeg ZeGeVege festivala.
  • Javili smo o još jednoj velikoj pobjedi za životinje; Poljska se pridružila zemljama koje su zabranile uzgoj životinja radi krzna.
  • Zamolili smo sve JLS-ove da na svojim službenim mrežnim stranicama objave Odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca.
  • Pisali smo o dolasku Bryana Adamsa u Hrvatsku i izrazili divljenje njegovoj dosljednoj predanosti veganstvu i zagovaranju prava životinja.
  • Pozvali smo na potpisivanje peticije za zabranu cijeđenja plave krvi drevnih rakova za testiranja te smo sretni što je Hrvatska završila kao peta država u svijetu po broju prikupljenih potpisa.
  • U 2025. godini V-Label certifikat za svoje proizvode uspješno su dobile tvrtke: SLAVONIJA SLAD D.O.O., RESPEGO D.O.O., ROSA PETALIS, SMOČNICA, NATURALA, KOESTLIN i OPG ŽELINSKI
  • Pogledajte fotografije naših plakata.
  • Ostvarili smo nove suradnje i partnerstva s tvrtkama.Novi pravni članovi postali su Bio Food d.o.o., Planetopija i Norsan Adriatik d.o.o., a puni popis pogledajte ovdje.
  • Ove godine omogućili smo 109 povoljnijih kastracije za građane u težem financijskom stanju.
  • Održali smo dva sastanka Mreže za zaštitu životinja.

Pogledajte nova videa na našem YouTube-kanalu:

Ovim putem želimo zahvaliti svim udrugama, pojedincima i našim vrijednim volonterkama i volonterima kao i svim podržavateljima koji su nam pomogli da ova godina bude ovako uspješna i puna aktivnosti! Ne bismo mogli bez vas!

Udruga Prijatelji životinja je korisnica institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge.

Sukladno Općim uvjetima koji se primjenjuju na ugovore sklopljene u okviru javnog natječaja za financiranje programa i projekata udruga iz sredstava proračuna grada zagreba za 2025. ističemo kako je Grad Zagreb sufinancirao 17. Zegevege festival održivog življenja u iznosu od 2.650,00 eura, riječima: dvijetisućešestopedeset eura.
Za program povoljnijih kastracija Grad Zagreb sufinancirao iznos od 2.500,00 eura.